Short squeeze: zašto je Bitcoin naglo skočio 20%

Bitcoin je u tjednu do 21. kolovoza 2026. poskupio gotovo 20% i probio 75.000 dolara, ali glavni pokretač nije bila navala novih kupaca — nego prisilno zatvaranje kladionica na pad cijene. Taj mehanizam zove se short squeeze, a prema izvještajima je 20. kolovoza likvidirao rekordnih više od 3,1 milijarde dolara short pozicija u jednom danu.

U ovom tekstu objašnjavamo što se točno dogodilo, zašto se to na grafikonu vidi kao naglo okomito kretanje i zašto je za nekoga tko tek uči o Bitcoinu važnije razumjeti mehaniku nego pogađati sljedeću brojku.

Što je uopće short i kako nastane squeeze

Kada trgovac ide “short”, zapravo se kladi da će cijena pasti: posuđuje Bitcoin (ili otvara izvedenicu koja to simulira), proda ga po današnjoj cijeni i nada se da će ga jeftinije otkupiti. Na kripto burzama se to gotovo uvijek radi s polugom (leverage) — s malim vlastitim ulogom kontrolira se višestruko veća pozicija.

Problem je što poluga ima ugrađen prekidač. Ako cijena krene u krivom smjeru i ulog više ne pokriva gubitak, burza automatski zatvara poziciju — to je likvidacija. A zatvaranje shorta znači kupnju Bitcoina. Kad se to dogodi tisućama pozicija istovremeno, te prisilne kupnje same guraju cijenu dalje gore, što likvidira sljedeći sloj shortova. Nastaje lančana reakcija: short squeeze.

Što se konkretno dogodilo u kolovozu 2026.

Nekoliko se stvari poklopilo. Prvo, regulatorni okidač: američki SEC je najavio prijedlog pravila koja bi kripto tvrtkama dala okvir za prikupljanje kapitala, što je tržišta dočekala pozitivno (o tome smo pisali u tekstu SEC predlaže nova pravila za kripto).

Drugo, stvarna kupovna potražnja: američki spot Bitcoin ETF-ovi zabilježili su 19. kolovoza oko 517 milijuna dolara neto priljeva — najveći dnevni priljev u otprilike tri i pol mjeseca.

Treće, na to se nakalemio derivatni dio. Cijena je probila razine na kojima je bilo nagomilano puno short pozicija, krenule su likvidacije, a izvještaji s tržišta govore o najvećem jednodnevnom iznosu likvidiranih shortova do sada. Bitcoin je s razina oko 64.000 dolara početkom kolovoza otišao preko 75.000.

Spot potražnja i poluga nisu ista stvar

Za razumijevanje tržišta korisno je razlikovati dva sloja. Spot je stvarna kupnja Bitcoina — kad ETF fond ili pojedinac kupi i drži coin. To je trajnija potražnja: netko je novac zamijenio za imovinu i skinuo je s tržišta.

Derivati (futures, perpetual ugovori) su ugovori o cijeni, bez stvarnog prijenosa Bitcoina. Oni mogu proizvesti golem promet i dramatične skokove, ali kad se poluga jednom “isprazni” kroz likvidacije, taj pritisak nestaje. Zato analitičari nakon ovakvog squeezea gledaju hoće li spot priljevi nastaviti — jer bez njih rast nema temelj ispod sebe.

Isti kolovoz to lijepo ilustrira: sredinom mjeseca su isti ti ETF-ovi zabilježili i najveći tjedni odljev u šest tjedana, blizu 390 milijuna dolara. Tokovi se okreću brzo, u oba smjera.

Što iz ovoga može naučiti početnik

Prva lekcija je o poluzi. Rekordne likvidacije nisu apstraktna brojka — to su deseci tisuća računa koji su ostali bez uloga jer je cijena kratkotrajno otišla protiv njih. Poluga ne pojačava samo dobitak, nego i vjerojatnost da vas tržište izbaci prije nego što se vaša teza pokaže točnom.

Druga lekcija je o čitanju vijesti. Naslov “Bitcoin skočio 20%” i objašnjenje “zato što su prisilno zatvorene short pozicije” nisu ista informacija. Razumijevanje uzroka nekog kretanja vrijedi puno više od same brojke.

Treća lekcija je najpraktičnija: ako Bitcoin držite kao dugoročnu štednju na vlastitom novčaniku, ovakvi tjedni vas mehanički uopće ne dotiču. Nemate poziciju koja se može likvidirati. Ono što je za vas i dalje najvažnije je isto što je bilo i prošli mjesec — sigurno čuvanje ključeva i razumijevanje kako mreža radi. O tome smo pisali i u tekstu Coldcard hack: zašto hardverski novčanik nije dovoljan.

Kako dalje pratiti tržište bez buke

Umjesto praćenja cijene iz minute u minutu, korisnije je pratiti nekoliko strukturnih pokazatelja: neto tokove u spot ETF-ove (pokazuju stvarnu potražnju), količinu otvorenih pozicija u derivatima (pokazuje koliko je poluge u sustavu) i regulatorne odluke u SAD-u i EU. Ta tri sloja objašnjavaju većinu velikih kretanja, uključujući i ovo iz kolovoza.

Ako želite naučiti kako Bitcoin zapravo funkcionira — od transakcija i mreže do sigurnog čuvanja i praktične upotrebe novčanika — pridružite se našoj radionici u Zagrebu, Beču ili online. Prijavite se ovdje i krenite od temelja, bez špekulacije.

Ovaj članak je informativnog karaktera i nije financijski savjet.