MiCA 2.0: EU preispituje pravila za kripto

Europska komisija provodi reviziju MiCA uredbe — takozvanu “MiCA 2.0” — a javno savjetovanje zatvara se 30. rujna 2026. Riječ je o 86 pitanja o stablecoinima, stakingu, posuđivanju kripta i DeFi-ju, na temelju kojih bi Komisija do 30. lipnja 2027. trebala predložiti izmjene zakona. Za obične korisnike u Hrvatskoj to znači da se pravila koja su tek stupila na snagu već preispituju — i vrijedi razumjeti u kojem smjeru.

Što je točno pokrenuto

Komisija je 20. svibnja 2026. otvorila ciljano savjetovanje o reviziji MiCA-e, s rokom produljenim do 30. rujna 2026. Dokument je objavljen na stranicama Europske komisije i namijenjen je prvenstveno specijaliziranoj publici: pružateljima usluga povezanih s kriptoimovinom (CASP-ovima), izdavateljima, nacionalnim regulatorima i središnjim bankama.

Nije riječ o novom zakonu koji sutra stupa na snagu. Riječ je o prikupljanju podataka. Komisija je zakonski dužna izvijestiti Europski parlament i Vijeće o primjeni MiCA-e i, ako bude potrebno, uz izvještaj priložiti i zakonodavni prijedlog. Realan horizont za bilo kakve konkretne promjene je dakle 2027. i kasnije.

Zašto se pravila mijenjaju tako brzo

MiCA je pisana za “spot” tržište kriptoimovine — kupnju i prodaju tokena. U međuvremenu su stablecoini i tokenizacija realne imovine narasli daleko izvan tog okvira, pa se dio tržišta jednostavno ne uklapa u postojeće kategorije. CoinDesk je u srpnju 2026. opisao situaciju kao preispitivanje europskog kripto okvira tri godine nakon što je MiCA postala zakon.

Teme koje savjetovanje otvara uključuju višestruko izdavanje stablecoina i priznavanje izdavatelja iz trećih zemalja, zabranu isplate kamata na stablecoine, prudencijalne i izvještajne obveze CASP-ova, kriterije po kojima se neki protokol smatra doista decentraliziranim, te pitanje potpadaju li perpetual futures pod MiCA-u ili pod MiFID.

Što je s vlastitom pohranom (self-custody)

Ovo je pitanje koje se najčešće pojavljuje kad se spomene europska regulativa, pa da bude jasno: europski AML paket cilja na posrednike, a ne na pojedince. Prema izjavama iz industrije, AMLR ne zabranjuje vlastitu pohranu niti P2P transakcije — pojedinci i dalje mogu držati vlastite privatne ključeve i slati bitcoin izravno.

Ono što se mijenja je nadzor nad tvrtkama. Od 1. siječnja 2026. europske AML/CFT ovlasti prešle su s Europskog nadzornog tijela za bankarstvo na novu Agenciju za sprječavanje pranja novca (AMLA), koja će izravno nadzirati najveće prekogranične CASP-ove. Praktična posljedica za korisnika: burze će tražiti više dokumentacije, a ne manje.

Što to konkretno znači za korisnika u Hrvatskoj

Tri stvari vrijedi zapamtiti.

Prvo, pravila koja vrijede danas su ona iz MiCA-e koja je već na snazi — o tome smo detaljno pisali u tekstu MiCA je na snazi: nova pravila za kripto u Hrvatskoj. Revizija ništa od toga ne poništava.

Drugo, ako koristite burzu, provjerite ima li ona MiCA licencu za rad u EU. Nakon punog stupanja na snagu, pružatelj usluga bez licence koji poslužuje klijente u EU krši europsko pravo — a to je rizik koji snosite i vi kao korisnik, jer takva platforma može naglo prestati raditi u vašoj jurisdikciji.

Treće, regulatorna neizvjesnost je dobar argument za to da ne držite sve na burzi. Bitcoin u vlastitom novčaniku ne ovisi o tome hoće li neka platforma dobiti ili izgubiti dozvolu. To nije špekulacija o cijeni — to je pitanje kontrole nad vlastitom imovinom.

Vrijedi dodati i kontekst: MiCA nije jedini sloj pravila. Uz nju postoji Uredba o prijenosu sredstava s takozvanim Travel Rule zahtjevima, po kojoj burze uz svaki prijenos moraju razmjenjivati podatke o pošiljatelju i primatelju. Zato vas platforme sve češće pitaju kome šaljete sredstva ili odakle su stigla. To nije hir pojedine burze nego zakonska obveza, i neće nestati bez obzira na ishod revizije.

Kako pratiti razvoj situacije

Nakon 30. rujna Komisija obrađuje odgovore, a sljedeći vidljivi korak bit će izvještaj Parlamentu i Vijeću. Do tada nema smisla mijenjati ništa u vlastitom pristupu na temelju nagađanja o tome što bi “MiCA 2.0” mogla donijeti. Nacrti se mijenjaju, rokovi se pomiču, a većina promjena o kojima se raspravlja tiče se poslovanja tvrtki, a ne ponašanja pojedinaca.

Ono što ima smisla jest razumjeti kako sustav radi ispod razine regulative: što je privatni ključ, zašto se transakcija ne može poništiti, i po čemu se razlikuje bitcoin koji držite sami od potraživanja prema burzi. To znanje ne zastarijeva kad se promijeni zakon.

Ako želite naučiti postaviti vlastiti novčanik i sigurno upravljati svojim bitcoinom, pridružite nam se na radionici u Zagrebu, Beču ili online — prijavite se ovdje.

Ovaj članak je informativnog karaktera i nije financijski savjet.