Njemačka ukida oslobođenje od poreza na bitcoin

Njemačko Ministarstvo financija pripremilo je prijedlog zakona koji ukida jedno od najpoznatijih poreznih oslobođenja u Europi: pravilo da je prodaja bitcoina nakon godinu dana držanja potpuno neoporeziva. Prema nacrtu, kriptovalute kupljene nakon 31. prosinca 2026. ulazile bi pod njemački paušalni porez na prihode od kapitala (Abgeltungsteuer) od 25 %, bez obzira na to koliko ih dugo držite.

Za hrvatske ulagače ovo nije samo vijest iz susjedstva. Hrvatska ima vlastito pravilo oslobođenja — nakon dvije godine držanja — i njemački potez pokazuje u kojem smjeru ide razmišljanje europskih ministarstava financija. U ovom tekstu objašnjavamo što je točno predloženo, što se mijenja, a što ne, i što to praktično znači ako bitcoin držite u Hrvatskoj.

Što je Njemačka konkretno predložila

Njemačka danas ima jedno od najpovoljnijih poreznih pravila za dugoročne držatelje bitcoina u EU: ako privatna osoba drži kriptovalutu dulje od godine dana, dobitak pri prodaji je neoporeziv. Kratkoročna prodaja, unutar godine, oporezuje se po osobnoj stopi poreza na dohodak koja može ići i do 45 %.

Nacrt Ministarstva financija to zamjenjuje jednom stopom. Prema izvještajima, dobitci bi se oporezivali paušalno s 25 %, na što se dodaje solidarni prirez od 5,5 % na sam porez — što daje efektivnu stopu od približno 26,4 %, prije eventualnog crkvenog poreza (CoinGape, CoinCentral).

Ključna je granica datuma. Kriptovalute kupljene prije 31. prosinca 2026. ostale bi pod starim pravilima, odnosno neoporezive nakon godinu dana držanja. Novi režim odnosio bi se na kupnje nakon tog datuma. Od 1. siječnja 2028. pružatelji usluga s kriptoimovinom (mjenjačnice, brokeri) morali bi porez obustavljati automatski na izvoru — što im daje oko dvanaest mjeseci da izgrade tehničku infrastrukturu. Ministarstvo procjenjuje dodatnih oko 160 milijuna eura prihoda u 2028. godini.

Kako to izgleda u Hrvatskoj

U Hrvatskoj se dobitak od prodaje kriptovaluta tretira kao dohodak od kapitala po stopi od 12 % (uz prirez ovisno o prebivalištu). Oslobođenje postoji, ali je rok dvije godine, a ne godina: ako kriptovalutu prodate više od dvije godine nakon kupnje, porezne obveze u pravilu nema. Zamjena kriptovalute za drugu kriptovalutu sama po sebi nije oporezivi događaj — obveza nastaje pri prodaji za eure unutar dvogodišnjeg roka (pregled hrvatskih pravila).

Drugim riječima, Hrvatska je već dvostruko “stroža” po roku od onoga što Njemačka sada namjerava ukinuti, ali ima znatno nižu stopu. To je dobra ilustracija zašto u EU ne postoji jedinstveni porez na kripto: MiCA uređuje tko smije pružati usluge i pod kojim uvjetima, dok porezna politika ostaje u rukama svake države članice.

Zašto se ovo događa upravo sada

Dva razloga stoje iza ovog trenda. Prvi je argument ravnopravnosti: njemačka obrazloženja nacrta naglašavaju da bi kriptoimovina trebala biti oporezovana kao i druga ulaganja, a dionice i ETF-ovi u Njemačkoj već podliježu paušalnom porezu bez pogodnosti držanja.

Drugi je razlog vidljivost podataka. Od 2026. u EU se primjenjuje direktiva DAC8, koja automatsku razmjenu poreznih informacija širi i na kriptoimovinu. Porezne uprave, uključujući hrvatsku, sve lakše dobivaju podatke o transakcijama s registriranih platformi. Kada podaci postanu dostupni, oporezivanje postaje tehnički izvedivo — a onda i politički privlačno.

Što iz ovoga nositi kao pouku

Najvažnija praktična pouka nije porezna stopa, nego evidencija. Bez obzira na to u kojoj državi živite i koje pravilo vrijedi, porezni tretman gotovo uvijek ovisi o dvije informacije: kada ste kupili i po kojoj cijeni. Vodite vlastitu evidenciju svake kupnje — datum, količinu, cijenu u eurima, platformu i transakcijski ID — i ne oslanjajte se na to da će vam mjenjačnica te podatke dati za pet godina.

Drugo, ovo je argument za razumijevanje vlastitog čuvanja. Porezna pravila, registracije platformi i obveze izvještavanja mijenjaju se puno brže od samog Bitcoin protokola. Ako znate kako funkcionira vaš novčanik i vaši ključevi, promjena pravila je za vas administrativno pitanje, a ne pitanje pristupa vlastitoj imovini. O regulatornom okviru koji oblikuje te platforme pisali smo u tekstu MiCA 2.0: EU preispituje pravila za kripto.

Treće i najdosadnije: za konkretnu poreznu situaciju pitajte poreznog savjetnika ili Poreznu upravu. Pravila se razlikuju ovisno o tome jeste li privatna osoba ili obrt, koliko često trgujete i gdje imate prebivalište.

Ako želite razumjeti Bitcoin od temelja — kako radi mreža, kako postaviti novčanik i kako sigurno čuvati vlastite ključeve — pridružite nam se na radionici u Zagrebu, Beču ili online. Prijavite se na Bitcoin radionicu i naučite praktične osnove u jednom danu.

Ovaj članak je informativnog karaktera i nije financijski savjet.