Kvantna prijetnja Bitcoinu: što znači novi konzorcij

Devet velikih financijskih i Bitcoin tvrtki — među njima BlackRock, Coinbase, Strategy i Blockstream — osnovalo je 23. srpnja 2026. Bitcoin Security Consortium, skupinu koja će kroz sljedeće tri godine uložiti oko 15 milijuna dolara u istraživanje sigurnosti Bitcoina. Prvi im je prioritet takozvana post-kvantna kriptografija, odnosno priprema Bitcoina za dan kada bi kvantna računala mogla ugroziti kriptografiju na kojoj mreža počiva. Za obične korisnike to nije razlog za paniku, ali jest dobar povod da razumijemo kako Bitcoin zapravo štiti vaš novac.

Što je Bitcoin Security Consortium?

Konzorcij okuplja Anchorage Digital, ARK Invest, BlackRock, Block, Blockstream, Coinbase, Fidelity Digital Assets, Galaxy i Strategy — dakle mješavinu klasičnih upravitelja imovinom i tvrtki koje su godinama u Bitcoin infrastrukturi. Novac nije skupljen u zajednički fond: svaki član sam usmjerava svoj kapital, a rad skupine koordinira Mike Schmidt, izvršni direktor organizacije Brink, i to volonterski.

Jednako je važno što konzorcij neće raditi. Kako navodi The Block, skupina ne razvija niti upravlja Bitcoin protokolom, ne zauzima stav o promjenama protokola i ne govori u ime Bitcoin developera. Razvoj protokola ostaje ondje gdje je i bio — u decentraliziranoj zajednici otvorenog koda. Konzorcij je, pojednostavljeno, izvor financiranja za istraživanje, a ne novo tijelo koje odlučuje o pravilima mreže.

Zašto je kvantno računalstvo uopće prijetnja?

Bitcoin koristi kriptografiju eliptičkih krivulja, konkretno krivulju secp256k1, kako bi povezao vaš privatni ključ s javnom adresom. Iz privatnog ključa lako se izračuna javni, ali obrnuto je s današnjim računalima praktički nemoguće — i upravo na toj asimetriji počiva činjenica da samo vi možete potrošiti svoje satoshije.

Dovoljno snažno kvantno računalo teoretski bi tu asimetriju moglo razbiti i iz javnog ključa izvesti privatni. To bi značilo da bi napadač mogao potpisati transakciju umjesto vas. Važno je naglasiti da takva računala danas ne postoje. Postojeći kvantni procesori daleko su ispod razine potrebne za napad na secp256k1, a razlika nije mala — radi se o nekoliko redova veličine.

Kada bi prijetnja mogla postati stvarna?

U industriji se za hipotetski trenutak kada kvantna računala postanu dovoljno moćna koristi izraz „Q-Day“. Procjene koje se spominju uz osnivanje konzorcija govore da bi taj trenutak mogao doći najranije oko 2030. godine. Te su procjene, treba biti pošten, vrlo neizvjesne — nitko ne zna hoće li se ostvariti 2030., 2040. ili nikako.

Upravo zato je vremenski okvir bitan. Prelazak Bitcoina na kriptografiju otpornu na kvantna računala nije stvar jednog ažuriranja softvera. Treba istražiti i testirati nove algoritme, postići konsenzus u zajednici oko toga koji se koristi, implementirati ga u više neovisnih verzija softvera i tek onda dati korisnicima godine da prebace sredstva na nove adrese. Kada bi se s tim procesom počelo tek nakon što se prijetnja pojavi, bilo bi prekasno. Ulaganje u istraživanje sada je, u tom smislu, oblik osiguranja.

Što ovo konkretno znači za vas?

Za svakodnevnog korisnika Bitcoina promjena zasad nema. Ne trebate mijenjati novčanik, seliti sredstva ni kupovati nekakvu „kvantno sigurnu“ kriptovalutu — ponude koje to obećavaju obično su marketing, a ne tehnologija. Ono što se isplati jest razumjeti osnove i držati se dobrih navika koje ionako štite od daleko izglednijih opasnosti.

U praksi to znači: čuvajte svoje privatne ključeve sami (hardverski novčanik za veće iznose), sigurno pohranite seed frazu izvan interneta, koristite novčanike koji generiraju novu adresu za svaki primitak i redovito ažurirajte softver. Vrijedi ponoviti staru istinu — u praksi ljudi gube bitcoin zbog phishinga, prevara i izgubljenih seed fraza, a ne zbog kvantnih računala. Te rizike možete kontrolirati već danas.

Ako vas zanima šira slika onoga što se trenutno događa u kripto industriji, pogledajte i naš tekst Kripto u 2026.: koji sektori dominiraju i što se stvarno događa.

Zašto je ovo dobra vijest, a ne loša

Naslovi o „kvantnoj prijetnji Bitcoinu“ lako zvuče alarmantno, no sadržaj vijesti zapravo je suprotan. Institucije koje upravljaju velikim količinama Bitcoina odlučile su financirati dugoročno istraživanje sigurnosti, i to na način koji izričito ne dira u decentralizirano upravljanje protokolom. Problem je prepoznat godinama unaprijed, javno se o njemu raspravlja, a rad se odvija u otvorenom kodu koji svatko može provjeriti.

To je, uostalom, način na koji je Bitcoin i preživio prethodnih šesnaest godina: mreža se mijenja sporo i oprezno, uz široku raspravu i uz pretpostavku da će netko pokušati napasti sustav. Sporost koja korisnicima ponekad djeluje frustrirajuće upravo je ono što čini mrežu robusnom.

Želite li ove pojmove — privatni ključ, seed fraza, hardverski novčanik, čvor — naučiti kroz praktičan rad, a ne samo čitanjem, pridružite nam se na radionici u Zagrebu, Beču ili online. Prijave i termine pronađite na stranici za prijavu.

Ovaj članak je informativnog karaktera i nije financijski savjet.