Kripto u 2026.: koji sektori dominiraju i što se stvarno događa

Godina 2026. za kripto tržište je godina otrežnjenja — i tihe transformacije. Bitcoin se korigirao otprilike 50% od povijesnog vrha iz listopada 2025., no pravi se rast preselio u manje glamurozne, ali daleko važnije sektore: stablecoine, koji ruše povijesne rekorde u prometu, i tokenizaciju stvarne imovine (RWA), najbrže rastući segment industrije. Istovremeno je regulativa prvi put postala stvarno globalna: u EU je 1. srpnja 2026. završilo MiCA prijelazno razdoblje, a američki regulatori SEC i CFTC prvi su put sjeli za isti stol i počeli zajednički pisati pravila igre.

U ovom velikom pregledu prolazimo kroz sve što se ove godine zaista dogodilo: gdje je Bitcoin u svom ciklusu, koji sektori dominiraju brojkama (a koji samo marketingom), što nova pravila znače za hrvatske korisnike te koje su najveće priče 2026. — od kvantne prijetnje do rekordnih hakerskih napada.

Bitcoin u 2026.: korekcija “po rasporedu”

Bitcoin je povijesni vrh od oko 126.000 dolara dosegnuo 6. listopada 2025., gotovo točno 18 mjeseci nakon halvinga iz travnja 2024. — dakle unutar istog prozora od 12 do 18 mjeseci u kojem su vrhove postavila i prethodna tri ciklusa. Godinu 2026. otvorio je iznad 93.000 dolara, da bi kroz veljaču pao ispod 61.000, a krajem lipnja dotaknuo 21-mjesečni minimum blizu 58.000 dolara. Krajem srpnja trguje se oko 64.000 dolara, dok tržište čeka odluku Feda o kamatnim stopama.

Zagovornici teorije četverogodišnjeg ciklusa reći će da je korekcija stigla “točno po rasporedu”. No 2026. je pokazala i da ciklusom sve više upravljaju institucije: američki spot Bitcoin ETF-ovi zabilježili su rekordnih 4,57 milijardi dolara odljeva u studenom i prosincu 2025., u svibnju 2026. uslijedio je najdulji niz uzastopnih dnevnih odljeva od pokretanja fondova, a lipanj je s oko 4,5 milijardi dolara postao najgori mjesec u povijesti tih fondova. Svibanjski niz posebno je zanimljiv za anatomiju modernog tržišta: u devet uzastopnih dana isteklo je 2,8 milijardi dolara, a BlackRockov IBIT zabilježio je najveći jednodnevni odljev ikad — 1,29 milijardi dolara kroz jednu jedinu “dark pool” transakciju. Ukupni ovogodišnji tok kapitala u ETF-ove prvi je put od njihova lansiranja postao negativan. Ako ste željeli dokaz da isti mehanizam koji je gurao cijenu prema gore može raditi i obrnuto — 2026. ga je isporučila. Dodatni uteg makrookruženja: očekivanja skorog spuštanja američkih kamata splasnula su nakon vruće lipanjske inflacije, pa se ljetni oporavak odvija uz nisku likvidnost i oprez.

Zanimljivo, korporativni i državni “hodleri” nisu kapitulirali. Strategy (bivši MicroStrategy) drži oko 843.775 BTC — i dalje uvjerljivo najveću korporativnu riznicu — iako je u lipnju prvi put od 2022. prodao dio bitcoina kako bi financirao dividende. Američka strateška rezerva bitcoina, uspostavljena predsjedničkim ukazom u ožujku 2025., drži oko 328.000 BTC i čeka potvrdu u Kongresu, dok savezne države poput Teksasa i New Hampshirea grade vlastite rezerve.

Na rudarskoj strani mreža je snažnija nego ikad: hashrate je početkom godine prvi put prešao 1 zettahash u sekundi — tisuću trilijuna izračuna svake sekunde. Odmah potom stigla je i demonstracija fizičke strane rudarenja: siječanjske zimske oluje u Teksasu izbacile su tolike kapacitete s mreže da je hashrate nakratko pao oko 12%, najviše od kineske zabrane rudarenja 2021. No pravi problem rudara je matematika — kad su ukupni troškovi proizvodnje jednog bitcoina kod nekih rudara premašili 130.000 dolara, a cijena mu je dvostruko niža, nešto mora popustiti. Težina rudarenja zato je u lipnju zabilježila šesti ovogodišnji pad, a izlistani rudari sve više energije i strojeva preusmjeravaju prema umjetnoj inteligenciji i računarstvu visokih performansi. O tome kako čitati ovakve cikluse kroz povijesne podatke pisali smo još u analizi Mayer Multiple pokazatelja — logika je i danas ista.

Stablecoini: sektor koji stvarno dominira

Ako gledate samo cijene, promašit ćete najvažniju priču 2026. Stablecoini su u lipnju ostvarili povijesni mjesečni rekord od 1,79 bilijuna dolara prilagođenog prometa, a u prvih šest mjeseci godine prebacili su 8,8 bilijuna — gotovo koliko u cijeloj 2025. Ukupna ponuda od oko 300 milijardi dolara doduše se prvi put u četiri godine smanjuje, ali upravo ta razlika — manje “parkiranog” novca, više stvarnog prometa — pokazuje da se stablecoini sve više koriste, a ne samo drže.

Pritom vrijedi biti pošten prema brojkama: najveći dio tog prometa čine trgovanje, arbitraža i premještanje kapitala među burzama, dok su stvarna plaćanja u “pravom” svijetu — plaće, B2B fakture, doznake — u 2025. iznosila oko 390 milijardi dolara, tek postotak ukupnog prometa. No upravo taj postotak najbrže raste. Tržište je i dalje ekstremno koncentrirano: Tetherov USDT čini oko 58% ponude, a Circleov USDC oko četvrtine — no po prometu je slika obrnuta, USDC obrađuje oko 70% volumena. U SAD-u je na snazi GENIUS Act, prvi savezni zakon o stablecoinima, čija su provedbena pravila kroz 2026. ušla u fazu javnih konzultacija. Najjasniji znak kamo sve ide: Stripe, Visa i Mastercard zajednički pripremaju stablecoin platformu. Kad platni divovi grade infrastrukturu, to više nije eksperiment.

Tokenizacija stvarne imovine: najbrže rastući sektor

Tokenizirana stvarna imovina (real-world assets, RWA) narasla je na oko 31 milijardu dolara na javnim blockchainima — više od 400% rasta od početka 2025., raspoređeno preko 167 platformi i gotovo milijun adresa vlasnika. Najveći dio čine tokenizirane američke državne obveznice: prag od 10 milijardi dolara probijen je krajem veljače, u travnju ih je bilo 13,4 milijarde, a do srpnja gotovo 16 milijardi. Na vrhu ljestvice smjenjuju se Circleov USYC, Ondovi fondovi i BlackRockov BUIDL, uz Franklin Templeton i WisdomTree odmah iza — dakle najveća imena tradicionalnih financija, ne kripto startupi.

Logika rasta je jednostavna: GENIUS Act zabranjuje stablecoinima isplatu kamata, a tokenizirani novčani fondovi donose prinos državnih obveznica. Kapital koji je nekad stajao u stablecoinima sada se seli u tokenizirane fondove koji rade isto — ali plaćaju. Za svakoga tko je 2017. slušao da je “tokenizacija svega” budućnost: budućnost je stigla, samo je dosadnija i regulirana.

DeFi se hladi, hakeri ruše rekorde

S druge strane spektra, klasični DeFi prolazi kroz tešku godinu. Ukupna zaključana vrijednost (TVL) padala je svaki mjesec 2026., s oko 115 milijardi dolara u siječnju na oko 70 milijardi sredinom lipnja. Ethereum i dalje drži nešto više od polovice te vrijednosti, ali gotovo svi veliki ekosustavi krvare — Arbitrum je izgubio više od pola TVL-a, a u plusu su ove godine praktički samo TRON i Hyperliquid. Restaking balon također se ispuhao: TVL EigenLayera pao je s vrhunca od 15 milijardi na oko 5 milijardi dolara. Svijetla iznimka je Hyperliquid, decentralizirana burza terminskih ugovora koja je u prvom kvartalu odradila oko 633 milijarde dolara prometa, drži oko 9 milijardi dolara otvorenih pozicija — više od svih ostalih velikih perp burzi zajedno — i generira oko milijardu dolara godišnjeg prihoda protokola.

Najveći uzrok nepovjerenja: sigurnost. Prva polovica 2026. donijela je rekordnih 212 potvrđenih napada s oko milijardu dolara štete. U travnju je restaking protokol KelpDAO opljačkan za oko 293 milijuna dolara — napad se povezuje sa sjevernokorejskom skupinom Lazarus — a samo dva tjedna ranije Solanin Drift Protocol izgubio je 285 milijuna. Nakon KelpDAO incidenta TVL Aavea gotovo se prepolovio. Pouka za svakog početnika ostaje ista kao i prije deset godina: prinosi u DeFi-ju nisu besplatni, a najsigurnije mjesto za vaš bitcoin i dalje je vlastiti novčanik čije ključeve samo vi kontrolirate — upravo ono što vježbamo na radionici.

Regulativa: MiCA je postala stvarnost, Amerika slaže kockice

Za čitatelje u Hrvatskoj najvažnija je vijest da je 1. srpnja 2026. isteklo MiCA prijelazno razdoblje: tko danas pruža kripto usluge klijentima u EU bez CASP licence, krši europsko pravo. U službenom ESMA registru krajem srpnja bilo je 309 licenciranih pružatelja, a hrvatski HANFA licencirao je njih šest — među njima Electrocoin, Bitcoin Store i Kriptomat. Jedna licenca vrijedi u svih 27 članica, a ESMA je već pokrenula prvu zajedničku nadzornu akciju: provjeru koliko sigurno licencirane platforme čuvaju kripto imovinu klijenata. Da MiCA ima zube, pokazao je već prvi veliki slučaj: njemački BaFin naredio je gašenje europskog poslovanja izdavatelja tokena USDe nakon utvrđenih ozbiljnih nedostataka — poruka industriji stigla je prije nego što je većina uopće dobila licencu.

U SAD-u se 2026. dogodio zaokret koji je malo tko očekivao: SEC i CFTC potpisali su povijesni memorandum o suradnji, a u ožujku su zajednički objavili taksonomiju po kojoj su bitcoin, ether, solana, XRP i niz drugih velikih kriptovaluta “digitalne robe” izvan nadležnosti SEC-a. Istim su tonom poručili i da staking sam po sebi nije vrijednosni papir. Veliki zakon o strukturi tržišta, CLARITY Act, prošao je odbor Senata u svibnju, ali krajem srpnja još čeka glasanje u punom sastavu — spotiče se o politička pitanja poput etičkih ograničenja za kripto poslove dužnosnika, a ne o tehničku suštinu.

I jedna praktična stvar koju hrvatski ulagači ne smiju preskočiti: od 1. siječnja 2026. primjenjuje se europska direktiva DAC8, po kojoj burze i platforme — uključujući i one izvan EU koje poslužuju europske korisnike — prikupljaju i dostavljaju podatke o vašim transakcijama poreznim upravama; 2026. je prva izvještajna godina, a prva automatska razmjena među poreznim upravama slijedi 2027. Drugim riječima, Porezna uprava će podatke o vašem trgovanju dobivati automatski, pa je uredna prijava važnija nego ikad. Dobra vijest: hrvatska pravila ostaju povoljna — 12% na kapitalnu dobit uz obveznu FIFO metodu obračuna, a dobit na kripto imovini držanoj dulje od dvije godine potpuno je oslobođena poreza. Kako točno prijaviti dobit i predati obrazac, objasnili smo u vodiču o porezu na zaradu od Bitcoina i JOPPD obrascu.

Ostale velike priče 2026.

ETF-ovi za sve. Nakon bitcoina i ethera, spot ETF-ove dobili su Solana (s ugrađenim stakingom i prinosom od 6–7%) i XRP, koji je privukao oko 1,4 milijarde dolara priljeva. BlackRock je u ožujku lansirao prvi ETF sa stakiranim etherom, koji prinos s mreže prosljeđuje ulagačima.

Kvantno pitanje više nije teorija. U veljači je u službeni repozitorij Bitcoin prijedloga uvršten BIP-360, prvi prijedlog kvantno otpornih adresa (“bc1r”). Izvještaj Project Elevena iz svibnja procjenjuje da bi “Q-Day” mogao stići između 2030. i 2033., a da 5,6 do 6,9 milijuna BTC — uključujući Satoshijeve novčiće — sjedi na ranjivim adresama. Prateći prijedlog BIP-361 otvara i najkontroverznije pitanje u povijesti Bitcoina: treba li nemigirirane ranjive novčiće jednog dana zamrznuti prije nego što ih netko s kvantnim računalom pokupi. Migracija će u svakom slučaju trajati godinama, pa je rasprava krenula sada.

Ethereum nastavlja nadogradnje. Nakon Fusake iz prosinca 2025., sljedeći hard fork Glamsterdam ciljano stiže krajem kolovoza 2026., s naglaskom na performanse osnovnog sloja.

Duhovi prošlosti odlaze u mirovinu. FTX je krajem srpnja krenuo s petom rundom isplata vjerovnicima od oko 900 milijuna dolara — ukupno je vraćeno već blizu 10 milijardi.

AI agenti počeli su plaćati kriptom. Protokol x402, kojim softverski agenti autonomno plaćaju mikroiznose u USDC-u, obradio je oko 169 milijuna plaćanja u prvoj godini — preko pola milijuna kupaca i sto tisuća prodavatelja, uz tipičnu transakciju manju od centa — a iza standarda sada stoje AWS, Cloudflare, Anthropic i Circle pod okriljem Linux zaklade. Iznosi su još sitni, ali ovo je prvi stvarni spoj dva najveća tehnološka trenda desetljeća: AI agenata i kripto plaćanja.

Što ovo znači za vas?

Tri su poruke 2026. godine. Prvo, volatilnost je ostala — tko je kupovao na vrhu čekaju ga iste lekcije kao i u svakom prethodnom ciklusu, a alati poput dugoročnog prosjeka cijene i dalje su najbolja obrana od emocija. Drugo, industrija se profesionalizirala: promet stablecoina mjeri se bilijunima, obveznice žive na blockchainu, a burze u EU rade s licencom kao banke. Treće, odgovornost se seli na korisnika — regulativa štiti tržište, ali vaše ključeve, poreze i sigurnosne navike i dalje čuvate sami.

Upravo tome služi naša radionica: na jednom mjestu naučite što je Bitcoin, kako ga kupiti na reguliranim platformama, sigurno spremiti u vlastiti novčanik i snaći se u novim pravilima. Prijavite se na sljedeći termin u Zagrebu ili online — bez predznanja, u maloj grupi.

Ovaj članak je informativnog karaktera i nije financijski savjet.