Brazil prati prijenose u self-custody: što je s EU?
Od 1. listopada 2026. regulirane financijske institucije u Brazilu moraju prijaviti svaki prijenos kriptoimovine vrijedan 10.000 dolara ili više koji ide prema vlastitom (self-custody) novčaniku ili iz njega. To nije zabrana držanja bitcoina u vlastitom novčaniku niti limit na iznos prijenosa – riječ je o obvezi izvještavanja, a slična pravila u Europskoj uniji vrijede već gotovo dvije godine.
U ovom članku objašnjavamo što se točno promijenilo u Brazilu, zašto regulatori sve više gledaju na “most” između burzi i privatnih novčanika te što to znači za vas ako bitcoin kupujete u Hrvatskoj i čuvate ga sami.
Što je točno uvelo brazilsko pravilo?
Prema pisanju portala UseTheBitcoin, pravilo se odnosi na financijske institucije pod nadzorom brazilske središnje banke (Banco Central do Brasil). One moraju prijaviti prijenose u vrijednosti od najmanje 10.000 dolara (ili protuvrijednost u kriptoimovini) kada sredstva idu prema self-custody novčaniku ili dolaze iz njega. Prijave idu financijsko-obavještajnoj jedinici COAF, brazilskom ekvivalentu našeg Ureda za sprječavanje pranja novca.
Važno je razumjeti tri stvari:
- Prijavljuje institucija, ne korisnik. Obveza je na burzi ili posredniku, a ne na vlasniku novčanika.
- To nije limit. Kako navodi Crypto News Flash, pravilo ne zabranjuje prijenos od 10.000, 50.000 ili više dolara, a sama prijava COAF-u ne znači da je transakcija nezakonita ili sumnjiva.
- Prijenosi između dva privatna novčanika nisu obuhvaćeni. Regulirani perimetar završava na točki gdje imovina prelazi s institucije na novčanik koji kontrolira korisnik.
Manji prijenosi ne zbrajaju se automatski kako bi se dosegnuo prag, no institucije i dalje imaju opću obvezu praćenja sumnjivih obrazaca u sklopu pravila protiv pranja novca.
Širi kontekst: Brazil uvodi licence za kripto pružatelje
Pravilo o prijavi dio je šireg regulatornog okvira. Prema The Rio Times, rezolucije središnje banke 519, 520 i 521 stupile su na snagu 2. veljače 2026. Rezolucija 520 uvodi obvezu dobivanja odobrenja za pružatelje usluga virtualne imovine – posrednike, skrbnike i brokere. Postojeći operateri moraju predati zahtjeve za odobrenje do 30. listopada 2026., a minimalni kapital kreće se otprilike od 10,8 do 37,2 milijuna reala.
Isti izvor navodi da se prema Rezoluciji 521 prijenosi stablecoina tretiraju kao devizne operacije. Drugim riječima, Brazil – jedno od najvećih kripto tržišta Latinske Amerike – kripto sektor uvodi u isti regulatorni okvir kao i klasične financijske institucije.
Kako je to uređeno u EU i Hrvatskoj?
Za europske korisnike ovo nije ništa novo. EU Uredba (EU) 2023/1113 o informacijama koje se prenose uz prijenose sredstava i kriptoimovine (poznata kao TFR ili “travel rule”) u potpunosti se primjenjuje od 30. prosinca 2024. Ona vrijedi i u Hrvatskoj, za sve pružatelje usluga kriptoimovine licencirane prema MiCA-i.
Prema TFR-u, kod prijenosa većih od 1.000 eura prema vlastitoj (self-hosted) adresi ili s nje, pružatelj usluge mora provjeriti je li ta adresa doista u vlasništvu ili pod kontrolom njegova klijenta. U praksi to znači da vas burza može tražiti da dokažete kontrolu nad adresom – primjerice potpisivanjem poruke privatnim ključem, malom testnom transakcijom ili sličnom tehničkom metodom.
Ako vas burza traži da potpišete poruku ili pošaljete malu testnu uplatu kako biste potvrdili vlasništvo nad adresom, to je zakonska obveza, a ne prevara. Ali pazite: nikada nikome ne dajete svoju seed frazu (12 ili 24 riječi). Nijedna legitimna burza je neće tražiti.
Razlika između Brazila i EU je u pristupu: Brazil uvodi prijavu financijsko-obavještajnoj jedinici iznad 10.000 dolara, dok EU od pružatelja traži provjeru vlasništva nad adresom već iznad 1.000 eura. Zajedničko im je da regulatori ne zabranjuju self-custody, nego nadziru točku na kojoj novac ulazi u regulirani sustav ili izlazi iz njega.
Što to znači za vas kao korisnika?
Ako bitcoin kupujete na burzi i povlačite ga u vlastiti novčanik – što preporučujemo svim polaznicima naših radionica – evo nekoliko praktičnih savjeta:
- Self-custody ostaje legalan. Ni u Brazilu ni u EU nije zabranjeno samostalno čuvati bitcoin. Pravila se odnose na institucije, ne na vaš novčanik.
- Pripremite se na verifikaciju. Kod većih povlačenja očekujte dodatni korak potvrde vlasništva nad adresom. Dobro je znati kako vaš novčanik potpisuje poruke prije nego što vam to zatreba.
- Vodite evidenciju. Sačuvajte potvrde o kupnji i povlačenju. Korisne su i za porezne svrhe i za dokazivanje porijekla sredstava.
- Razumijte gdje prestaje regulacija. Prijenosi između vaših vlastitih novčanika ne prolaze kroz burzu pa na njih ova pravila ne utječu izravno.
Zanimljivo je da ovakva pravila dolaze u trenutku kada se sve više korisnika odlučuje držati bitcoin kod burzi i ETF-ova umjesto u vlastitim novčanicima – o tome smo pisali u članku Self-custody bitcoina prvi put pada nakon 15 godina. Regulatorni trend je jasan: “most” između burze i privatnog novčanika postaje sve vidljiviji, ali sam privatni novčanik ostaje pod vašom kontrolom.
Zaključak
Brazilsko pravilo o prijavi prijenosa prema self-custody novčanicima još je jedan znak da se globalna regulacija kriptoimovine usklađuje. Za korisnike u Hrvatskoj nema novih obveza jer EU već primjenjuje strožu provjeru kroz TFR. Ključna poruka ostaje ista: vlastiti novčanik je legalan, ali trebate znati kako dokazati da je vaš i kako ga sigurno čuvati.
Želite naučiti kako postaviti vlastiti bitcoin novčanik, sigurno pohraniti seed frazu i proći verifikaciju adrese na burzi bez stresa? Prijavite se na našu Bitcoin radionicu u Zagrebu, Beču ili online.
Ovaj članak je informativnog karaktera i nije financijski savjet.